Da Hrvati vole rješavati veće investicije pomoću kredita odavno je jasno. No, potrošački gotovinski krediti rastu sve brže, gotovo po dvoznamenkastim stopama, unatoč nešto višim kamatnim stopama, koje su rezultat europske monetarne politike borbe protiv inflacije.

Stoga je Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) na svojoj posljednjoj sjednici upozorio da “iznimno snažno potrošačko kreditiranje povećava potencijalne rizike, s čim u vezi se krajem lipnja počela primjenjivati ranije utvrđena viša stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala koja se zasad ocjenjuje primjerenom, ali i da bi »moglo nastupiti i dodatno zaoštravanje mjera usmjerenih očuvanju financijske stabilnosti i povećanju otpornosti bankovnog sustava, ukoliko se cikličke ranjivosti nastave produbljivati, osobito u vidu snažnog potrošačkog kreditiranja…”

U najnovijem biltenu HNB-a stoji kako su gotovinski nenamjenski krediti samo u svibnju porasli za 124 milijuna eura, odnosno 1,5 posto. Time su na godišnjoj razini ubrzali rast s 13,8 na 14,3 posto. Gotovinski nenamjenski krediti najveći su faktor rasta kreditiranja uopče, a vrijedi podsjetiti da su ovim rastom postigli rekordnu stopu rasta još od prosinca 2011. godine.

Još stroži uvjeti za kredite

HNB je prije dvadesetak godina čak uveo ograničenje godišnje stope rasta kredita. U to vrijeme, banke nisu smjele prebaciti zadanu normu, inače bi plaćale penale. Razlog ovako oštroj mjeri je bilo sprječavanje snažnog zaduživanja za kupnju uvozne robe, rasta deficita i inozemnog duga. Pitanje je hoće li nam se ta vremena ponoviti.

“Mjere koje je do sada HNB poduzeo trenutno se ocjenjuju primjerenima s obzirom na rizike za financijsku stabilnost, a pravovremenim djelovanjem osigurat će se da tako i ostane”, potvrdili su iz HNB-a za Novi list dodajući da “nemaju običaj javno razmatrati moguće buduće mjere u različitim hipotetskim ekonomskim scenarijima”.

Aktualna makrobonitetna politika HNB-a već uključuje povećanje kapitalnih zahtjeva prema bankama. No, potrošačima je to potpuno nerazumljivo. Europski odbor za sistemske rizike još je 2019. godine tražio od banaka da prilikom odobaravanja gotovinskih kredita budu stroge kao i kod odobravanja stambenih. Građani su nedugo zatim primijetili da im je sve teže podići kredit, iako su imali nominalno bolje prihode.

No, to nije usporilo potrošačko kreditiranje. Bankarska ponuda potrošačkih gotovinskih kredita sve je veća, a s obzirom na to da su građanima u nekoliko navrata rasle plaće, sve je ohrabrilo ponudu, ali i potražnju.

Rješavanje socijalnog pitanja

Ali, krediti u nas uglavnom služe za pokrivanje kućnih budžeta i rješavanje iznenadnih investicija poput uređenja nekretnine ili kupnje novih kućanskih aparata. “Rješavanje” socijalnog pitanja, uz tek ssad smirenu inflaciju, ali i dalje osrednje kamatne stope stvara opasnost, jer građani ulaze u kredite za koje nije sigurno hoće li ih moći otplaćivati.

Novi doprinos rastu potrošačkih kredita dat će i oni građani koji do 30. lipnja nisu prebacili svoje “minuse” na tekućem računu iz prešutnih u dopuštene. Njima je, naime, ponuđena otplata na 12 rada po utvrđenoj kamatnoj stopi. Neki možda više neće imati uvjeta za ulazak u minus, a neki si to više neće htjeti dopustiti. Sve to ukazuje na opasnost od prezaduživanja i jačanja sistemskih rizika. Zbog toga je HNB najavio moguće zaoštravanje mjera bankama.

Otkriveno za koliko su Hrvati prekoračili limite na računima: ‘Trebale su mi godine da se izvučem’

“Vrlo pozorno pratimo što se događa na tom tržištu gotovinskih kredita i vidimo ga kao područje na kojem može doći do ranjivosti u smislu financijske stabilnosti. Za sada još uvijek, kada gledamo omjere duga i dohotka stanovništva, nismo vrlo zabrinuti, ali ako se to nastavi, moguće je da ćemo i imati neke mjere koje su usmjerene kroz makroprudencijalnu intervenciju na financijsku stabilnost”, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić prošlog mjeseca.

Ustvrdio je da taj trend traje već neko vrijeme, čak i prije rasta plaća. Zanimljivo, u inozemstvu su nenamjenski krediti u silaznoj putanji. Sve vodi k tome da će nam se ponoviti novi “slučaj švicarac”, zbog čega se može očekivati nova i vrlo skora reakcija HNB-a.

Dnevno